Infekcijske bolesti kože

Koža je organski sustav koji upravlja tjelesnom temperaturom, omogućava primanje različitih podražaja te osobito djeluje poput zaštitnog omotača koji sprječava prodor vanjskih tvari u tijelo i pruža zaštitu od štetnog djelovanja sunca. U razvojnom, morfološkom i fiziološkom smislu koža je vrlo složen i heterogen organ.  Sve što oštećuje funkciju kože ili izgled može imati ozbiljne posljedice za fizičko i duševno zdravlje.

Infekcije kože predstavljaju trajan dijagnostički i terapijski izazov, a mogu biti uzrokovane bakterijama, virusima, gljivicama i parazitima.

Bakterijske upale kože često zovemo piodermijama (prema najčešćim uzročnicima, piokokima stafilokoku i streptokoku). Taj naziv nije sasvim prikladan jer postoje dermatoze koje nisu uzrokovane piokokima a manifestiraju se gnojenjem, niti se sve infekcije kože piokokima manifestiraju gnojenjem. Osim primarnih bakterijskih infekcija, virulentni uzročnici iz okoline mogu izazvati i sekundarnu infekciju već postojećih drugih dermatoza (piogenizacija ili impetiginizacija).

Virusi su uzročnici mnogih bolesti kože i sluznica. Neki od njih uzrokuju bolest izravnim prodorom u kožu i sluznice (npr. moluske) dok su kod drugih samo pratilac opće virusne bolesti organizma (npr. ospice). Postoje i bolesti kod kojih virusnu etiopatogenezu pretpostavljamo.

PARONIHIJA ili zanoktica najčešća je zaraza kože. Zahvaćeno je perinihijalno tkivo tj. osjetljiva zona uz granicu nokta. Najčešći uzročnici su anaerobi: S. aureus, streptokoki, Pseudomonas. Može biti AKUTNA: griženje noktiju, sisanje prstiju, ozljeda prilikom jednostavnog skraćivanja noktiju ili kod manikure (S. Aureus, streptokok, pseudomonas) ili KRONIČNA (više od 6 tjedana): u ljudi izloženih vodi ili nadražujućim sredstvima (profesionalna izloženost) (Candida albicans u 95% slučajeva).

FOLIKULITIS je gnojna upala korjena dlake. Javlja se bilo gdje na tijelu – najčešće na vratu, vlasištu, pazusima i genitalnoj zoni. Na bilo koji način oštećeni korijen dlake lako se zarazi (Staphylococcus aureus, Pseudomonas aeruginosa) – papule, pustule. Dijabetičari i svi koji borave u vlažnom okolišu pod većim su rizikom.

AKNE su jedna od najčešćih kožnih bolesti. Tri od pet osoba u dobi između 12 i 24 godine ima akne. To stanje kože nastaje pri začepljenju žlijezda lojnica na licu i gornjem dijelu tijela sebumom, masnom supstancom koju stvaraju te žlijezde. Takvim nakupljanjem nastaju prištići. Postoji nekoliko oblika akni, a najčešće su akne vulgaris koje se prvenstveno javljaju u adolescenata u kojih hormonalne promjene uzrokuju povećanje žlijezda lojnica i stvaranje sebuma. Stvaranju akni doprinose četiri ključna čimbenika: pretjerano stvaranje loja (sebuma); nepravilno ljuštenje mrtvih stanica kože; bakterije; upala.

IMPETIGO je gnojna upala površinskog sloja kože, tj. epidermisa. Može ga uzrokovati jedna od dviju bakterija: streptokok grupe A ili stafilokok aureus. Iako bolest može zahvatiti bilo koji dio tijela, najčešće se pojavljuje na izloženim dijelovima kože. Bolest najčešće zahvaća djecu, a njenom nastanku pogoduje sredina s niskim higijenskim standardom. Tako se kod mališana bolest najčešće pojavljuje na licu, a naročito oko nosa i usta te na nogama i rukama.

 

MOLUSKE su zarazna bolest kože uzrokovana pox virusom. Najčešće se javljaju u djece suhe kože (atopičara) dok su rjeđe u odraslih. Širenju infekcije uz suhu kožu pogoduje topla, vlažna sredina (bazeni) i neadekvatna higijena. Pox virus je ima jaki afinitet za  epidermis kože. Inkubacijski period (period koji prođe od kontakta s virusom do zaraze) je kratak i iznosi 14 do 50 dana. Kod djece je najčešći prijenos infekcije direktnim kontaktom; kod odraslih spolnim putem. Oštećena barijera kože kao npr.suhoća kod atopičara pridonosi lakšem prijenosu infekcije. Moluske imaju tipičan izgled: tvrde izbočine u boji kože, promjera 3-5mm središnje udubljene. Najčešće se pojavljuju grupirane na trupu, rukama i nogama. Kod  pacijenata s oslabljenom imunošću (HIV i dr.) pojedine moluske mogu biti i veće od 15 mm u promjeru.

 

vrh stranice