Unatoč širokoj dostupnosti visoko pouzdanih metoda redovite kontracepcije, broj neplaniranih trudnoća još uvijek je neprihvatljivo visok. Primjena hitne kontracepcije smanjuje rizik neplanirane trudnoće nakon što se nezaštićeni spolni odnos već dogodio, ili je došlo do zatajenja kontracepcijske metode. Djelotvornost različitih metoda hitne kontracepcije značajno se razlikuje, a šanse za uspješnu primjenu veće su ukoliko se metoda primijeni što prije nakon nezaštićenog spolnog odnosa.
Protivno uobičajenoj predrasudi, nezaštićeni spolni odnosi ne događaju se unutar neke posebne populacije nedovoljno opreznih žena nego se naprotiv događaju u svim skupinama žena neovisno o dobi, prihodima, obrazovanju i bračnom stanju. Čak 30% europljanki je u sklopu velikog istraživanja izjavilo da su imale najmanje jedan nezaštićeni spolni odnos unutar 12 mjeseci.
Zabrinjavajući je podatak da više od 60% žena koje su neplaniranu trudnoću odlučile prekinuti pobačajem uopće nisu bile svjesne da su imale rizičan spolni odnos koji bi mogao dovesti do trudnoće. To navodi na zaključak da žene nemaju dovoljno znanja iz područja fiziologije reprodukcije da bi mogle prepoznati odnos koji je rizičan za trudnoću. Stoga nisu niti u mogućnosti intervenirati, u slučaju da za trudnoću nisu spremne, pravodobnom primjenom neke od metoda hitne kontracepcije. Osim toga, žene nemaju dovoljno informacija o samoj hitnoj kontracepciji: mehanizmu djelovanja, sigurnosti primjene, djelotvornosti i dostupnosti.
Oralna hitna kontracepcija (takozvana tableta za dan poslije) primjenjuje se na usta, i spada u metode kontracepcije s obzirom da njena primjena ne može spriječiti daljnji razvoj trudnoće koja je već u tijeku, nego samo prevenirati njen nastanak. Ne smatra se metodom stalne kontracepcije s obzirom da se za razliku od drugih metoda kontracepcije koristi samo nakon nezaštićenog spolnog odnosa ili kada su već korištene metode kontracepcije zakazale (npr. pukao je kondom). Oralni hitni kontraceptivi (levonorgestrel i ulipristalacetat) djeluju sprječavanjem ili odgađanjem LH vala tj. ovulacije i nemaju abortivni učinak.
Teorija menstruacijskog ciklusa
Menstruacijski ciklus je razdoblje između dva menstruacijska krvarenja, a započinje prvim danom krvarenja. Sastoji se od tri osnovne faze:
- folikulinske,
- ovulacijske i
- luteinske faze
Folikulinska faza započinje prvog dana menstruacijskog krvarenja i završava ovulacijom. Potaknuta hipotalamusom, hipofiza izlučuje hormon za stimuliranje folikula (FSH). Taj hormon potiče jajnik na proizvodnju nekoliko folikula (sićušni čvorići ili ciste) na površini jajnika. Svaki folikul sadržava nezrelu jajnu stanicu. Obično samo u jednom folikulu sazrije jajna stanica, a ostali folikuli propadaju. Rastom i sazrijevanjem folikula izlučuju se hormoni koji potiču zadebljivanje sluznice maternice (endometrija) s ciljem njegove pripreme za moguću trudnoću.
Nakon folikulinske nastupa ovulacijska faza ciklusa tijekom koje dolazi do oslobađanje zrele jajne stanice s površine jajnika (ovulacija), kao reakcija na porast serumske koncentracije luteinizirajućeg hormona (LH) i hormona za stimulaciju folikula (FSH). Kada koncentracija LH dostigne vrhunac, dolazi do pucanja dominantnog folikula kako bi se oslobodila zrela jajna stanica. Bez naglog rasta koncentracije luteinizirajućeg hormona ne može doći do ovulacije. Oslobođeno jajašce provlači se kroz jajovod na putu prema maternici. Životni vijek normalnog jajašca je samo 24 sata. Ako u tom vremenu jajašce ne dođe u dodir sa spermom, ono propada.
Nakon oslobađanja jajne stanice započinje luteinska faza ciklusa. Puknuti folikul ostaje na površini jajnika i poprima građu poznatu kao žuto tijelo, koje izlučuje progesteron i male količine estrogena. Zadebljana sluznica maternice čeka da se usadi oplođeno jajašce. Ukoliko do toga dođe, usađeno jajašce počet će proizvoditi ljudski korionski gonadotropin koji se može otkriti u mokraći testom za trudnoću. Ako ne dođe do trudnoće, žuto tijelo upropada, obično oko 22. dana u 28 – dnevnom ciklusu. Pad koncentracije progesterona u krvi uzrokuje ljuštenje endometrija čime počinje menstruacijsko krvarenje i novi menstruacijski ciklus.
Dostupni dokazi dovode u pitanje pojednostavljeni opis i prikaz menstrualnog ciklusa: danas znamo da se ovulacija događa 14. dana 28 – dnevnog ciklusa u približno 12 % žena. Promjenjivost ovulacije je velika – može se dogoditi od dana 11 do dana 21. Ako ciklus nije redovit, postoji rizik od ovulacije koja se događa čak i kasnije u ciklusu.
Ovulacija je također promjenljiva od ciklusa do ciklusa.